PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 50/2000 • 8. Osnovom razloga istaknutih u predmetnom prijedlogu, Ustavni sud je utvrdio da je prijedlog osnovan.
NN 50/2000 • 9. U ocjeni ustavnosti osporenih odredbi KZ treba prije svega poći od temeljnih ustavnih vrednota iz članka 3. Ustava, kao što su sloboda, jednakost, poštivanje prava čovjeka te vladavina prava. Svako od njih, kao i u zajednici s ostalim najvišim ustavnim vrednotama iz članka 3. Ustava, temelji su ustavnog poretka Republike Hrvatske kao demokratske države.
NN 50/2000 • 10. Utvrđujući temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, Ustav je u zajedničkim odredbama propisao:
NN 50/2000 • - u članku 14.: svaki čovjek i građanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društven
NN 50/2000 • - u članku 16.: slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje;
NN 50/2000 • - u članku 35.: svakomu se čovjeku jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva ugleda i časti;
NN 50/2000 • - u članku 38.: jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli (stavak 1.); sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja (s
NN 50/2000 • 11. Ustavni sud je u konkretnom slučaju utvrdio da osporene zakonske odredbe nisu suglasne navedenim odredbama Ustava, zbog čega je potrebno izmijeniti stajališta zauzeta u citiranoj ustavnosudskoj odluci.
NN 50/2000 • 12. Odredbama članka 204. KZ-a propisan je način pokretanja postupka za kaznena djela protiv časti i ugleda, koji, međutim, nije jednak za sve one koji smatraju da im je netko povrijedio njihovu čast ili njihov ugled.
NN 50/2000 • Tako kada je riječ o kaznenim djelima uvrede, klevete, iznošenja osobnih ili obiteljskih prilika ili predbacivanja kaznenog djela, svaki građanin može zaštitu svoje časti ili ugleda zatražiti pred sudom na način da sam privatnom tužbom pokrene kazneni postupak.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 50/2000 • Međutim, kada su kaznena djela uvrede ili klevete počinjena prema predsjedniku Republike i ostalim navedenim državnim dužnosnicima, a u svezi s njihovim radom i položajem, propisan je drugačiji postupak. Kazneni postupak ne pokreću oni sami, već to umjesto njih čini državni odvjetnik po službenoj dužnosti. Za kazneni progon navedeni državni dužnosnici državnom odvjetniku daju svoju pisanu suglasnost, koju mogu i povući sve do pravomoćnosti sudske odluke.
NN 50/2000 • 13. Osnovano stoga podnositelji prijedloga ukazuju na nejednakost građana glede ostvarivanja Ustavom zajamčene pravne zaštite osobnih dobara kao što su ugled i čast. Ta Ustavom nedopuštena nejednakost pred zakonom postoji isključivo zbog društvenog položaja navedenih osoba, koje su upravo zbog toga manje izložene obvezama i odgovornostima koje kazneni postupak stavlja pred onoga koji traži utvrđivanje nečije kaznenopravne odgovornosti, a time i izricanje zakonom propisane kazne.
NN 50/2000 • Iz osporenih zakonskih odredbi nedvojbeno proizlazi da ustavno pravo na štovanje i zaštitu ugleda i časti građani ne ostvaruju pod jednakim zakonskim uvjetima i na isti način.
NN 50/2000 • Bez obzira što je prema osporenim odredbama poseban postupak propisan samo za slučaj kada su kaznena djela uvrede ili klevete počinjena u svezi s radom i položajem navedenih državnih dužnosnika, Ustavni sud je ocijenio da su i takve odredbe nesuglasne navedenim ustavnim odredbama. To stoga što je ravnopravnost građana u ostvarivanju svih njihovih ustavnih prava i sloboda, što podrazumijeva i jednakost pred zakonom, u Ustavu Republike Hrvatske zajamčena bez ikakvih ograničenja.
NN 50/2000 • Ograničenja ustavnih prava i sloboda moguća su i dopuštena samo i jedino pod uvjetima propisanim člankom 16. Ustava, što međutim, ne obuhvaća i navedene slučajeve.
NN 50/2000 • 14. Za ostvarivanje Ustavom zajamčenih osobnih sloboda i prava bitan je navedeni članak 35. Ustava, kojim se svakomu jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Stoga je ocijenjeno da su osnovani navodi iz prijedloga o nesuglasnosti osporenih zakonskih odredbi s Ustavom zajamčenom pravnom zaštitom osobnih sloboda i prava čovjeka i građanina.
NN 50/2000 • 15. Glede članka 38. Ustava, Ustavni sud smatra da propisivanje posebne pravne zaštite na način kako je to učinjeno u osporenom slučaju, u određenom smislu može značiti i ograničavanje ustavne slobode mišljenja i izražavanja misli, zajamčene u stavku 1. toga članka.
NN 50/2000 • 16. U svezi s nejednakošću valja reći i to da nejednakost koja je u svezi s položajem ili funkcijom neke osobe ne mora uvijek biti protuustavna. To, primjerice, potvrđuje posebna pravna zaštita koju kroz institut imuniteta Ustav priznaje zastupnicima u Hrvatskom državnom saboru te sucima i sudovima.
NN 50/2000 • Pretpostavke za ostvarivanje toga imuniteta, koji je isključivo vezan za položaj odnosno funkciju zastupnika i sudaca, pobliže su određene u članku 75. odnosno 119. Ustava. Ustavno pravo na imunitet nije priznato radi zaštite tih osoba kao građana, već zbog toga da im ta posebna pravna zaštita omogući učinkovitije obnašanje njihovih dužnosti. U tim slučajevima riječ je o funkcionalnoj nejednakosti, koja je opravdana, jer se zasniva na prirodi posla, koji obnašaju pojedini dužnosnici (zastupnici i suci), te njegovoj zaštiti, a koja je priznata u ustavima svih zemalja razvijene demokracije.
NN 50/2000 • 17. Međutim, kada je riječ o nejednakosti u osporenom smislu, Ustavni sud smatra da nejednakost, odnosno različitost koja proizlazi iz osporenih odredbi glede pokretanja kaznenog postupka za određena kaznena djela, nije opravdana položajem ili funkcijom te osobe. Uvreda i kleveta su kaznena djela protiv časti i ugleda neke osobe, dakle, osobna su kaznena djela, vezana za osobu oštećenika, te nije sukladno Ustavu da navedeni državni dužnosnici glede njih imaju drugačiju pravnu zaštitu nego što je imaju ostali građani Republike Hrvatske.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 6/04, Broj 98/03,
Broj 2/97, Broj 36/99,
Broj 1/91, Broj 121/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE